Muslimani se moraju boriti protiv karcinoma zvanog radikalizam!

Home » Bosanski » Život » Poruke Fethullaha Gülena » Muslimani se moraju boriti protiv karcinoma zvanog radikalizam!

Fethullah Gülen

I dok grupa poznata kao ISIS, koja sebe naziva Islamskom državom, nastavlja sa svojim zlodjelima na Bliskom istoku, obaveza nas muslimana je da se suočimo s totalitarističkom ideologijom koja pokreće ISIS i njemu slične terorističke grupe. Svaki teroristički akt učinjen u ime islama duboko pogađa sve muslimane, izolirajući ih od drugih ljudi s kojima žive i jačajući pogrešne percepcije koje postoje o njihovoj vjeri.

Kriviti muslimane za strašna djela radikalnih grupa nije ljudski. No, s obzirom na to da se oni pojavljuju proklamirajući svoj muslimanski identitet, onda ga oni i nose, makar i nominalno. Iz tog razloga muslimani su dužni učiniti sve što je u njihovoj moći da spriječe metastazu ovog karcinoma u svojim zajednicama. Ne učinimo li to, bit ćemo djelimično odgovorni za iskrivljenu sliku naše vjere koja vlada danas.

Prvo, mi moramo osuditi nasilje i ne dozvoliti sebi da se prepustimo psihologiji žrtve. To što smo bili izloženi ugnjetavanju ne može biti izgovor da i sami postanemo ugnjetavači ili da izbjegavamo osudu terorizma.

To da teroristi čine veliki grijeh u ime islama nije samo moje mišljenje. Svako ko bez predrasuda pročita osnovne islamske izvore kakvi su Časni Kur’an i sunnet Božijeg Poslanika, s.a.v.s., neminovno će doći do istog zaključka. Poslanikov, s.a.v.s., uzoriti život i zlatni kur’anski principi koje su do nas prenijeli veliki učenjaci, ljudi posvećeni da putem hadisa, sire i tefsira razumiju Božanske intencije unutar Kur’ana, jasno pobijaju sve tvrdnje terorista da se religijom opravda ono što oni čine.

Drugo, vrlo je važno promovirati holistički pristup u razumijevanju islama jer je ponekad moguće da se protiv vjere zloupotrijebi tolerancija koju vjera pruža svojim pripadnicima da uživaju u međusobnim kulturološkim razlikama. Međutim, osnovni islamski principi nisu prepušteni interpretaciji, nego su definirani temeljnim vjerskim tekstovima. Jedan od tih principa je onaj koji kaže da je ubistvo nevinog čovjeka jednako ubistvu cijelog čovječanstva. (Kur’an, 5:32) Čak i u slučajevima odbrambenih ratova, Božiji Poslanik, s.a.v.s., je jasnim jezikom zabranio nasilje protiv ljudi koji nisu bili vojnici, a posebno protiv žena, djece i vjerskih poglavara.

Kao muslimani, mi smo dužni da pokažemo solidarnost s ljudima širom svijeta koji zagovaraju mir i da na taj način predstavljamo ove vrijednosti. Kad se uzme u obzir priroda ljudske psihologije i današnje novinarstvo, očigledno je da glasovi razuma ne mogu zauzeti mjesto na naslovnicama koje danas pripadaju ekstremistima. Ipak, umjesto da osuđujemo medije, obavezni smo tražiti nove načine kako bismo omogućili da se naši glasovi čuju.

Treće, muslimani moraju javno braniti ljudska prava kakva su život, dostojanstvo i sloboda. To su istovremeno osnovne islamske vrijednosti, te stoga nijedan pojedinac, odnosno politički ili vjerski lider nema autoritet da ih oduzme bilo kome. Poštovati osnovnu misao naše vjere znači poštovati i kulturnu, socijalnu, vjersku i političku raznolikost. Uzvišeni Gospodar navodi da je mudrost raznolikosti u tome da upoznajemo jedni druge (49:13), te da su svi ljudi stvoreni kao plemenita bića (17:70).

Četvrto, muslimani su dužni da svakom članu njihovih zajednica pruže mogućnost obrazovanja, pri čemu će društvene i humanističke nauke, ali i umjetnost, biti inkorporirani u kulturu poštivanja svakog živog bića. Vlade u muslimanskim zemljama moraju kreirati nastavni program koji će njegovati demokratske vrijednosti. Civilno društvo također ima svoju ulogu u promociji poštivanja i tolerancije. To i jeste razlog zbog kojeg su simpatizeri pokreta Hizmet osnovali više od 1.000 obrazovnih institucija i centara za dijalog u više od 150 zemalja svijeta.

Peto, pružanje zdrave vjerske naobrazbe muslimanima od ključne je važnosti da se ekstremisti onemoguće u širenju svojih radikalnih ideologija. Kad se vjerske slobode ograničavaju, što je već desetljećima slučaj u mnogim muslimanskim zajednicama, vjera se prepušta interpretaciji neukih i radikalnih osoba koje djeluju daleko od očiju javnosti.

I posljednje, muslimani moraj podržavati jednaka prava za žene i muškarce. Ženama se moraju pružiti sve vrste prilika i one moraju biti zaštićene od društvenog pritiska koji poriče njihovu jednakost. Supruga Božijeg poslanika, s.a.v.s., Aiša, r.a., najljepši je primjer muslimanima. To je žena koja je igrala ulogu učenjaka, nastavnika i istaknutog društvenog lidera.

Terorizam je višedimenzionalan problem, zato je neophodno da rješenje uključi političke, ekonomske, društvene i vjerske segmente. Pristupi koji ovaj problem svode isključivo na vjeru, nepravda su prema mladim ljudima, potencijalnim žrtvama koje se mogu uhvatiti u mrežu terorizma, ali i prema cijelom svijetu. Međunarodna zajednica bi uveliko pomogla ako bi shvatila da su primarne žrtve terorizma, doslovno i simbolično, upravo muslimani, te da bi muslimani odbacujući teroriste mogli stati ukraj vrbovanju novih terorista. Zato je važno da se vlade drže podalje od izjava i djela koja će muslimane dovesti u nezavidnu situaciju.

Nasilni ekstremizam nema svoju vjeru. Oduvijek je bilo i bit će ljudi koji zloupotrebljavaju vjerske tekstove. Baš onako kako većina kršćana ne podržava spaljivanje Kur’ana ili aktivnosti Klu Klux klana, ili onako kako većina budista osuđuje napade na Rohingya muslimane, tako ni većina muslimana ne odobrava nasilje.

Muslimani su tokom historije dali veliki doprinos razvoju ljudske civilizacije. Naš najveći doprinos bio je u vrijeme kad smo snažno prigrlili međusobno poštivanje, slobodu i pravdu. Možda je teško popraviti iskrivljenu sliku islama, ali muslimani mogu biti primjeri zagovaranja mira i spokoja u svojim zajednicama.

U tekstu objavljenom u poznatom listu “The Wall Street Journal” Fethullah Gülen je poslao važne poruke međunarodnoj zajednici i muslimanima u vezi s borbom protiv terorizma i radikalizma. Istakavši da teroristički napadi koji se čine u ime muslimana izoliraju muslimane i produbljuju negativne percepcije o njima, Gülen je naglasio da terorizam nema vjeru. U nastavku vam donosimo cijeli tekst.

Share:

More Posts

Skrivena Iskušenja

Iskušenja dunjalučkog života mnoga su i različita. Neka od njih su očigledna, a neka relativno skrivena. S druge strane neporeciva je istina da čovjeku nije dat teret s kojim ne može da se nosi. Ipak, čovjek je ponekad predmet kušnje stvarima koje na prvi pogled ne prepoznaje ili ih nije svjestan. Nekad je to i…

Ibnu’l Vakt – Dijete Vremena

Pitanje: Kako se trebaju ponašati današnje generacije koje  planiraju budućnost oslanjajući se na bogatu prošlost, a u cilju preduzimanja koraka koji su u skladu sa vremenom u kome žive? Odnosno na šta trebaju obratiti pažnju mladi ljudi da bi se mogli okarakterisati kao „ibnul’l vakt“?

benzeri daha once yasanmamis bir ramazan e79

Ramazan kakav se ne pamti

Ove godine ulazimo u sveti mjesec Ramazan u nešto drugačijem ambijentu. Džamije će ostati željne vjernika kojima su džamije bile tijesne pa bi ispunjavali i džamijska dvorišta. Prijatelji i rodbina neće se okupljati na zajedničkim iftarima. Neće biti ni one poznate gužve i ushićenja na ulicama i u radnjama, a koja prethode iftarskom vremenu. Uprkos tome, s teravijom koju smo klanjali u svojim kućama i prvim sehurom, Ramazan je u četvrtak veče pokucao na naša vrata.

photo 1584254520678 31fe4dce5306 b25 scaled

Poruka Fethullaha Gülena povodom pandemije koronavirusa

Na početku želim iskazati saučešće porodicama svih onih koji su izgubili živote tokom posljednje epidemije koronovirusa koja je prouzrokovala smrt na hiljade ljudi u mnogim dijelovima svijeta. Također molim za brzo ozdravljenje svih onih koji su trenutno bolesni.
Želim iskazati svoje puno uvjerenje da će zvaničnici javnog zdravstva koji se bore kako bi obuzdali epidemiju, u…

‛Ibādet, ‛ubūdijjet i ‛ubūdet

‛Ibādet i ‛ubūdijjet se navode u značenju: izvršavanje zapovijedi i osjećaj poniznosti, podređenosti i pokornosti spram Uzvišenog. Iako ta dva pojma kod nekih imaju isto značenje većina je stava da su im značenja različita, kao što se razlikuju i po obliku.
Ibādet je provođenje života u izvršavanju Allahovih zapovijedi i zaduženja. Nasuprot njega je ‛ubūdijjet koji predstavlja stalni osjećaj podređenosti ili ropskog odnosa spram Allaha. Ovu razliku među pojmovima sasvim jasno možemo shvatiti i po tome što se za onoga ko se drži ‛ibādeta kaže da je ‛ābid a za onoga ko živi  ‛ubūdijjet kažu da je ‛abd. Postoje druga i drugačija mišljenja o ovome iznesena u našoj knjizi Te’emmulāt havle sūreti el-Fātiha (Razmišljanja o suri El-Fatiha).

olimpiyatin huzunlu cocuklari onlar cunku savastan cikip geldiler f42

Hizmetovih 11 i Pol „Smrtnih Grijeha“

31. mart je Bediuzzamanov 15. juli.
Budući da je u to vrijeme Bediuzzaman Said Nursi predstavljao samo sebe, kao pojedinca, čitav slučaj je počeo i završio sa njim. Da je kojim slučajem (kao što je to bilo narednih godina) imao jedan džemat iza sebe, na hiljade pa i desetine hiljada ljudi bi zbog montiranog procesa od…

tr haber 17089 moldova f57

Fethullah Gülen govorio za švicarski sedmični list: „Žene trebaju biti zastupljene u svakom segmentu društvenog života.“

Intervju kojeg je Fethullah Gülen dao za švicarski Le Matin Dimance osvanuo je i u njemačkim medijima. U svom izlaganju Gülen se dotakao pitanja kao što su budućnost pokreta Hizmet, vanjska politika i pozicija žena u društvu…
Švicarski sedmični list ‘Le Matin Dimance i njegov poznati partnerski list Welt iz Njemačke objavili su intervju sa Fethullahom…

Send Us A Message